U Biblioteci Bosnistika objavljen je zbornik radova sa međunarodne lingvističke konferencije Etnokulturni stereotipi u slavenskim, germanskim, romanskim i orijentalnim jezicima: sličnosti i razlike u percepciji Drugoga. Preuzmite zbornik u PDF formatu.

U prepunoj svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu 22. 11. promovirana je knjiga “Bosanskohercegovački govori krajem XIX stoljeća” akademika Senahida Halilovića. Riječ je o knjizi koju je akademik Halilović završio samo mjesec dana prije nego je preminuo, a koju su zajednički objavili Slavistički komitet BiH i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.

Na promociji su o značaju knjige govorili rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj, federalna ministrica obrazovanja i nauke prof. dr. Jasna Duraković te promotori: prof. dr. Josip Baotić, akademik Rešid Hafizović, prof. dr. Amela Šehović i urednik knjige prof. dr. Mehmed Kardaš. Moderatorica promocije bila je doc. dr. Elma Durmišević, a izvedbama na klaviru promociju je upotpunila Lejla Jakubović.

Rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj istakao je ukupni doprinos nauci akademika Halilovića. “Rijetko se rađaju naučnici poput profesora Senahida Halilovića. Njegov odlazak ostavio je veliku prazninu na Univerzitetu u Sarajevu. Sjećam ga se još 1992. godine, u ono vrijeme, kada je posvećeno govorio o bosanskom jeziku”, rekao je rektor prof. dr. Škrijelj, te istakao zadovoljstvo što je ova knjiga akademika Halilovića, kao i prethodna “Bosanskohercegovački lingvistički atlas”, promovirana upravo u svečanoj sali Univerziteta u Sarajevu.

Ministrica prof. dr. Jasna Duraković istakla je dugogodišnju saradnju Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i Slavističkog komiteta BiH te dodala da je knjiga koju danas promoviramo “od izuzetnog značaja za bosanskohercegovačku nauku o jeziku i rezultat je višegodišnjeg istraživačkog rada akademika Halilovića na izvornoj arhivskoj građi iz XIX stoljeća koja se čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine”.

Promotor i recenzent knjige prof. dr. Josip Baotić istakao je da je ova građa, koja je od izuzetnog značaja, čekala na obradu više od jednog stoljeća, od 1897. godine sve do prije nekoliko godina. “Čekala je i zbog toga što niko nije imao hrabrosti da se uhvati u koštac s njom: samo oni koji su radili sa ovako obimnom i kompleksnom građom znaju kakav i koliki je to posao. To je uradio Senahid Halilović, a poseban je značaj tog rada što ova knjiga, i ono što je u njoj predočeno, svjedoči o tome da je Bosna krajem XIX stoljeća bila jedna cjelina”, rekao je prof. dr. Baotić, te izrazio nadu da će društvo imati sluha da se nastavi sa ovakvim istraživačkim projektima.

Akademik Rešid Hafizović naglasio je da iza ovakvog djela stoji “krvav istraživački rad” te da nam ono govori o našim govorima, našem jeziku, i o nama. “Ono čega nema u jeziku, to ne postoji. Jezik je osnov našeg bitka”, rekao je akademik Hafizović.

Sadržaj knjige detaljno je predstavila prof. dr. Amela Šehović navodeći da je akademik Halilović izvršio sintezu i komentirao obimnu građu prikupljenu 1896. i 1897. godine na 226 punktova u 47 od 50 tadašnjih administrativnih jedinica u BiH. “Ono po čemu je akademik Halilović bio prepoznatljiv je predan i dosljedan rad. Takvom radu svjedoči i ovo kapitalno djelo”, rekla je Šehović.

Predsjednik Slavističkog komiteta BiH i urednik ove knjige prof. dr. Mehmed Kardaš zahvalio je svima na doprinosu i uručio zahvalnice za dugogodišnju saradnju Univerzitetu u Sarajevu i Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke. Govorio je zatim o značaju knjige te istakao da je u njoj izvršena sinteza građe koja je sadržavala preko 340.000 pojavnosti. Uređujući knjigu naišao sam na ogroman broj zanimljivosti. Naprimjer, riječi mehko, lahko, hrđa itd., koje su do danas zadržale h uglavnom u govorima Bošnjaka, krajem XIX stoljeća prisutne su i u pojedinim govorima drugih konfesija. Ova nam knjiga stoga daje drukčiji uvid u neke jezičke pojave i njihovu rasprostranjenost. Osim toga, obrađena građa govori o jedinstvenosti kulturnog prostora Bosne i Hercegovine krajem XIX stoljeća, zbog čega ova knjiga ima ne samo naučni nego i društveni značaj”, rekao je prof. dr. Kardaš.

Na kraju promocije, predstavnik porodice akademika Halilovića, Jasminko Halilović, zahvalio je izdavačima, uredniku i saradnicima, te promotorima. “Hvala vam na trudu uloženom da ova knjiga bude objavljena. Hvala vam i što ste prethodnih mjeseci bili s nama u našoj tuzi. Ipak, danas želim da dijelimo i radost. Otac nas je učio da je pojavljivanje svake nove knjige radost. Gledali smo ga kako je dugo i posvećeno radio na ovoj knjizi i znamo koliko je truda i energije uloženo u nju”, rekao je Halilović.