About skomitet

This author has not yet filled in any details.
So far skomitet has created 42 blog entries.

Četvrti bosanskohercegovački slavistički kongres

Sarajevo, 22–24. 5. 2025.

Zadovoljstvo nam je pozvati vas da učestvujete na Četvrtom bosanskohercegovačkom slavističkom kongresu, koji će se održati od 22. do 24. 5. 2025. godine na Univerzitetu u Sarajevu – Filozofskom fakultetu, koji je i suorganizator Kongresa, zajedno sa Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke. Organizacijom ovog kongresa Slavistički komitet nastavlja međunarodna slavistička okupljanja u Bosni i Hercegovini koja smo započeli Prvim bosanskohercegovačkim slavističkim kongresom, održanim od 26. do 28. 5. 2011. godine, potom nastavili Drugim bosanskohercegovačkim slavističkim kongresom, održanim od 28. do 30. 5. 2015. godine, te Trećim bosanskohercegovačkim slavističkim kongresom koji je održan u hibridnom obliku zbog pandemije od 17. do 19. 9. 2021.

U okviru Kongresa bit će promovirani zbornici radova sa Trećeg bosanskohercegovačkog slavističkog kongresa.

Tematski okvir Kongresa obuhvata teme iz oblasti lingvistike te teme iz oblasti književnih i kulturalnih studija.

I. Teme iz oblasti lingvistike

1. Standardizacija bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika krajem 20. i početkom 21. stoljeća
2. Historija jezika: Jezik bosanskohercegovačkih spomenika pismenosti
3. Bosanskohercegovački narodni govori
4. Bosanski, hrvatski, srpski jezik u nastavnoj praksi u Bosni i Hercegovini i svijetu
5. Slavističke teme: Savremena slavistička lingvistička istraživanja

II. Teme iz oblasti književnosti i kulturalnih studija

1. Bosanskohercegovačka književnost / književnosti naroda Bosne i Hercegovine u južnoslavenskom, komparatističkom i intertekstualnom kontekstu
2. Fenomen migraciono-dijaspornih književnosti i manjinske književne i kulturne tradicije u slavenskom kontekstu
3. Slavenske književnosti i tranzicija
4. Emocije – reprezentacija i percepcija u slavenskom književnom i civilizacijskom kontekstu
5. Slavističke teme: Savremena slavistička književna i kulturalna istraživanja

Radni jezici Kongresa: svi slavenski jezici i engleski.

Naslov referata i rezime (do 1 kartice – 1.800 znakova) treba dostaviti do 30. 9. 2024. na slavisticki.kongres.bih@gmail.com na jednom od slavenskih jezika i na engleskom. Prije održavanja Kongresa bit će objavljena knjiga sažetaka.

Kotizacija za učešće se ne plaća. 

Dodatne informacije i materijali:

Poziv: Četvrti bosanskohercegovački slavistički kongres

Prijavni obrazac

Upute autorima/autoricama

Zbornici radova sa Trećeg bh. slavističkog kongresa:

Zbornik radova iz jezika

Zbornik radova iz književnosti

Četvrti bosanskohercegovački slavistički kongres2024-06-09T22:47:59+02:00

Promovirana knjiga “Bosanskohercegovački govori krajem XIX stoljeća” akademika Senahida Halilovića

U prepunoj svečanoj sali Rektorata Univerziteta u Sarajevu 22. 11. promovirana je knjiga “Bosanskohercegovački govori krajem XIX stoljeća” akademika Senahida Halilovića. Riječ je o knjizi koju je akademik Halilović završio samo mjesec dana prije nego je preminuo, a koju su zajednički objavili Slavistički komitet BiH i Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.

Na promociji su o značaju knjige govorili rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj, federalna ministrica obrazovanja i nauke prof. dr. Jasna Duraković te promotori: prof. dr. Josip Baotić, akademik Rešid Hafizović, prof. dr. Amela Šehović i urednik knjige prof. dr. Mehmed Kardaš. Moderatorica promocije bila je doc. dr. Elma Durmišević, a izvedbama na klaviru promociju je upotpunila Lejla Jakubović.

Rektor Univerziteta u Sarajevu prof. dr. Rifat Škrijelj istakao je ukupni doprinos nauci akademika Halilovića. “Rijetko se rađaju naučnici poput profesora Senahida Halilovića. Njegov odlazak ostavio je veliku prazninu na Univerzitetu u Sarajevu. Sjećam ga se još 1992. godine, u ono vrijeme, kada je posvećeno govorio o bosanskom jeziku”, rekao je rektor prof. dr. Škrijelj, te istakao zadovoljstvo što je ova knjiga akademika Halilovića, kao i prethodna “Bosanskohercegovački lingvistički atlas”, promovirana upravo u svečanoj sali Univerziteta u Sarajevu.

Ministrica prof. dr. Jasna Duraković istakla je dugogodišnju saradnju Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke i Slavističkog komiteta BiH te dodala da je knjiga koju danas promoviramo “od izuzetnog značaja za bosanskohercegovačku nauku o jeziku i rezultat je višegodišnjeg istraživačkog rada akademika Halilovića na izvornoj arhivskoj građi iz XIX stoljeća koja se čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine”.

Promotor i recenzent knjige prof. dr. Josip Baotić istakao je da je ova građa, koja je od izuzetnog značaja, čekala na obradu više od jednog stoljeća, od 1897. godine sve do prije nekoliko godina. “Čekala je i zbog toga što niko nije imao hrabrosti da se uhvati u koštac s njom: samo oni koji su radili sa ovako obimnom i kompleksnom građom znaju kakav i koliki je to posao. To je uradio Senahid Halilović, a poseban je značaj tog rada što ova knjiga, i ono što je u njoj predočeno, svjedoči o tome da je Bosna krajem XIX stoljeća bila jedna cjelina”, rekao je prof. dr. Baotić, te izrazio nadu da će društvo imati sluha da se nastavi sa ovakvim istraživačkim projektima.

Akademik Rešid Hafizović naglasio je da iza ovakvog djela stoji “krvav istraživački rad” te da nam ono govori o našim govorima, našem jeziku, i o nama. “Ono čega nema u jeziku, to ne postoji. Jezik je osnov našeg bitka”, rekao je akademik Hafizović.

Sadržaj knjige detaljno je predstavila prof. dr. Amela Šehović navodeći da je akademik Halilović izvršio sintezu i komentirao obimnu građu prikupljenu 1896. i 1897. godine na 226 punktova u 47 od 50 tadašnjih administrativnih jedinica u BiH. “Ono po čemu je akademik Halilović bio prepoznatljiv je predan i dosljedan rad. Takvom radu svjedoči i ovo kapitalno djelo”, rekla je Šehović.

Predsjednik Slavističkog komiteta BiH i urednik ove knjige prof. dr. Mehmed Kardaš zahvalio je svima na doprinosu i uručio zahvalnice za dugogodišnju saradnju Univerzitetu u Sarajevu i Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke. Govorio je zatim o značaju knjige te istakao da je u njoj izvršena sinteza građe koja je sadržavala preko 340.000 pojavnosti. Uređujući knjigu naišao sam na ogroman broj zanimljivosti. Naprimjer, riječi mehko, lahko, hrđa itd., koje su do danas zadržale h uglavnom u govorima Bošnjaka, krajem XIX stoljeća prisutne su i u pojedinim govorima drugih konfesija. Ova nam knjiga stoga daje drukčiji uvid u neke jezičke pojave i njihovu rasprostranjenost. Osim toga, obrađena građa govori o jedinstvenosti kulturnog prostora Bosne i Hercegovine krajem XIX stoljeća, zbog čega ova knjiga ima ne samo naučni nego i društveni značaj”, rekao je prof. dr. Kardaš.

Na kraju promocije, predstavnik porodice akademika Halilovića, Jasminko Halilović, zahvalio je izdavačima, uredniku i saradnicima, te promotorima. “Hvala vam na trudu uloženom da ova knjiga bude objavljena. Hvala vam i što ste prethodnih mjeseci bili s nama u našoj tuzi. Ipak, danas želim da dijelimo i radost. Otac nas je učio da je pojavljivanje svake nove knjige radost. Gledali smo ga kako je dugo i posvećeno radio na ovoj knjizi i znamo koliko je truda i energije uloženo u nju”, rekao je Halilović.

Promovirana knjiga “Bosanskohercegovački govori krajem XIX stoljeća” akademika Senahida Halilovića2023-11-23T15:00:13+01:00

Komemoracija akademiku Senahidu Haliloviću: Naučnik koji je obilježio svoje vrijeme

Knjiga žalosti

Ukoliko ste propustili komemoraciju u Narodnom pozorištu ili se niste stigli upisati u knjigu žalosti, sjećanja na akademika prof. dr. Senahida Halilovića možete podijeliti na ovom linku: https://forms.gle/RdktpPcZBfYa9Qzq7


Pred velikim brojem članova akademske zajednice, te poštovalaca lika i djela akademika Senahida Halilovića, u Narodnom pozorištu u Sarajevu održana je komemoracija na kojoj je govoreno o značaju njegovog četrdesetogodišnjeg naučnog rada. Na komemoraciji koju su organizovali Filozofski fakultet u Sarajevu i Slavistički komitet rečeno je da je odlazak jednog od vodećih bh. naučnika i intelektualaca ogroman gubitak za cijelo društvo.

Ispred Akademije nauka i umjetnosti BiH obratio se akademik Esad Duraković koji je rekao da je „Akademik Senahid Halilović naučnik koji je obilježio svoje vrijeme“, te da „on jeste otišao fizički, ali ostaje s nama kroz svoj impresivan opus u zdanju bosanskog jezika“.

Profesorica Amela Šehović govorila je ispred Filozofskog fakulteta u Sarajevu: “U Halilovićevom duhu ostat će ležati neizmjerna veličina i dobrota koju je prenosio studentima i profesorima. Poznavala sam ga 30 godina, prvo kao studentica, zatim asistentica, a onda i kao kolegica. Sve ovo vrijeme, ostao je moj učitelj“.

„Danas se opraštamo od najboljeg među nama. Nikad nisam upoznao čovjeka koji je radio više od njega. Uspio je ono u čemu uspiju rijetki: da u svemu bude izvrstan. Akademik Halilović razvijao je nove ideje i projekte kao da će živjeti vječno, a svoje poslove završavao kao da ga sutra neće biti“, rekao je o akademiku Haliloviću predsjednik Slavističkog komiteta BiH, Mehmed Kardaš.

Akademik Rešid Hafizović rekao je da je „Senahid bio osoba koju kada god biste sreli ona bi u vama izazivala radost, pa i u trenucima kada samo pomislite na njega.“ Opisao je akademika Halilovića kao „čovjeka koji je definirao tu jezičku polugu bitka ove zemlje“. „Utoliko će mu se ova zemlja teško moći odužiti. Ako ćemo moći ublažiti njegovu odsutnost to će biti moguće kroz svakodnevno referiranje na tu njegovu baštinu u kojoj titra njegov duh. Ne samo da ćemo trebati nego ćemo morati referirati se na tu baštinu. Ona je nama tako važna, toliko bitna, kao zrak i voda“, kazao je Hafizović.

O akademiku Haliloviću govorila je i njegova studentica, pjesnikinja Amela Mustafić, koja je između ostaloga rekla: „Veliki čovječe, danas si ptica i leti. Kao studentica čekala sam da upoznam profesora Halilovića. U učionicu je ušao jedan mirni čovjek. Tih, a živa historija. Po njemu će se zvati neka ulica. Znao si da si velik, ali tu veličinu si iskoristio samo za širinu života. Senahid je bio poezija.“

Akademik Semir Vranić govorio je o akademiku Haliloviću kao velikom ljubitelju sevdaha, s kojim je dijelio ovu strast, a mlada nada sevdaha, Zanin Berbić, izveo je pozdravnu sevdalinku za akademika Halilovića.

 

Na kraju komemoracije o ocu su nekoliko riječi rekli njegova kćerka Ajdina i sin Jasminko. Oni su istakli posvećenost akademika Halilovića porodici, podijelili s prisutnima da je njihov otac bio izuzetno sretan, ispunjen i zadovoljan čovjek, te pozvali prisutne da ga se sjećaju sa osmijehom.

Akademik Senahid Halilović objavio je tokom četiri decenije duge naučne karijere 18 knjiga štampanih u preko 100.000 primjeraka, te preko 100 naučnih i stručnih radova. Član Akademije nauka i umjetnosti BiH postao je 2019. godine.

Njegova najpoznatija djela su knjige Bosanski jezik, Pravopis bosanskoga jezika, Gramatika bosanskoga jezika, Rječnik bosanskoga jezika. Ovim knjigama i svojim cjelokupnim višedecenijskim djelovanjem akademik Halilović dao je presudan i prekretan doprinos razvoju bosnistike i standardizaciji bosanskoga jezika.

Knjiga žalosti

Ukoliko ste propustili komemoraciju u Narodnom pozorištu ili se niste stigli upisati u knjigu žalosti, sjećanja na akademika prof. dr. Senahida Halilovića možete podijeliti na ovom linku: https://forms.gle/RdktpPcZBfYa9Qzq7

 

Komemoracija akademiku Senahidu Haliloviću: Naučnik koji je obilježio svoje vrijeme2023-11-23T23:41:35+01:00
Go to Top