Komemoracija akademiku Senahidu Haliloviću: Naučnik koji je obilježio svoje vrijeme

Knjiga žalosti

Ukoliko ste propustili komemoraciju u Narodnom pozorištu ili se niste stigli upisati u knjigu žalosti, sjećanja na akademika prof. dr. Senahida Halilovića možete podijeliti na ovom linku: https://forms.gle/RdktpPcZBfYa9Qzq7


Pred velikim brojem članova akademske zajednice, te poštovalaca lika i djela akademika Senahida Halilovića, u Narodnom pozorištu u Sarajevu održana je komemoracija na kojoj je govoreno o značaju njegovog četrdesetogodišnjeg naučnog rada. Na komemoraciji koju su organizovali Filozofski fakultet u Sarajevu i Slavistički komitet rečeno je da je odlazak jednog od vodećih bh. naučnika i intelektualaca ogroman gubitak za cijelo društvo.

Ispred Akademije nauka i umjetnosti BiH obratio se akademik Esad Duraković koji je rekao da je „Akademik Senahid Halilović naučnik koji je obilježio svoje vrijeme“, te da „on jeste otišao fizički, ali ostaje s nama kroz svoj impresivan opus u zdanju bosanskog jezika“.

Profesorica Amela Šehović govorila je ispred Filozofskog fakulteta u Sarajevu: “U Halilovićevom duhu ostat će ležati neizmjerna veličina i dobrota koju je prenosio studentima i profesorima. Poznavala sam ga 30 godina, prvo kao studentica, zatim asistentica, a onda i kao kolegica. Sve ovo vrijeme, ostao je moj učitelj“.

„Danas se opraštamo od najboljeg među nama. Nikad nisam upoznao čovjeka koji je radio više od njega. Uspio je ono u čemu uspiju rijetki: da u svemu bude izvrstan. Akademik Halilović razvijao je nove ideje i projekte kao da će živjeti vječno, a svoje poslove završavao kao da ga sutra neće biti“, rekao je o akademiku Haliloviću predsjednik Slavističkog komiteta BiH, Mehmed Kardaš.

Akademik Rešid Hafizović rekao je da je „Senahid bio osoba koju kada god biste sreli ona bi u vama izazivala radost, pa i u trenucima kada samo pomislite na njega.“ Opisao je akademika Halilovića kao „čovjeka koji je definirao tu jezičku polugu bitka ove zemlje“. „Utoliko će mu se ova zemlja teško moći odužiti. Ako ćemo moći ublažiti njegovu odsutnost to će biti moguće kroz svakodnevno referiranje na tu njegovu baštinu u kojoj titra njegov duh. Ne samo da ćemo trebati nego ćemo morati referirati se na tu baštinu. Ona je nama tako važna, toliko bitna, kao zrak i voda“, kazao je Hafizović.

O akademiku Haliloviću govorila je i njegova studentica, pjesnikinja Amela Mustafić, koja je između ostaloga rekla: „Veliki čovječe, danas si ptica i leti. Kao studentica čekala sam da upoznam profesora Halilovića. U učionicu je ušao jedan mirni čovjek. Tih, a živa historija. Po njemu će se zvati neka ulica. Znao si da si velik, ali tu veličinu si iskoristio samo za širinu života. Senahid je bio poezija.“

Akademik Semir Vranić govorio je o akademiku Haliloviću kao velikom ljubitelju sevdaha, s kojim je dijelio ovu strast, a mlada nada sevdaha, Zanin Berbić, izveo je pozdravnu sevdalinku za akademika Halilovića.

 

Na kraju komemoracije o ocu su nekoliko riječi rekli njegova kćerka Ajdina i sin Jasminko. Oni su istakli posvećenost akademika Halilovića porodici, podijelili s prisutnima da je njihov otac bio izuzetno sretan, ispunjen i zadovoljan čovjek, te pozvali prisutne da ga se sjećaju sa osmijehom.

Akademik Senahid Halilović objavio je tokom četiri decenije duge naučne karijere 18 knjiga štampanih u preko 100.000 primjeraka, te preko 100 naučnih i stručnih radova. Član Akademije nauka i umjetnosti BiH postao je 2019. godine.

Njegova najpoznatija djela su knjige Bosanski jezik, Pravopis bosanskoga jezika, Gramatika bosanskoga jezika, Rječnik bosanskoga jezika. Ovim knjigama i svojim cjelokupnim višedecenijskim djelovanjem akademik Halilović dao je presudan i prekretan doprinos razvoju bosnistike i standardizaciji bosanskoga jezika.

Knjiga žalosti

Ukoliko ste propustili komemoraciju u Narodnom pozorištu ili se niste stigli upisati u knjigu žalosti, sjećanja na akademika prof. dr. Senahida Halilovića možete podijeliti na ovom linku: https://forms.gle/RdktpPcZBfYa9Qzq7

 

Komemoracija akademiku Senahidu Haliloviću: Naučnik koji je obilježio svoje vrijeme2023-11-23T23:41:35+01:00

Preminuo akademik Senahid Halilović, osnivač Slavističkog komiteta BiH

Knjiga žalosti

Ukoliko ste propustili komemoraciju u Narodnom pozorištu ili se niste stigli upisati u knjigu žalosti, sjećanja na akademika prof. dr. Senahida Halilovića možete podijeliti na ovom linku: https://forms.gle/RdktpPcZBfYa9Qzq7


Senahid Halilović, član Akademije nauka i umjetnosti BiH i redovni profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, preminuo je 24. aprila 2023. godine. Komemoracija će biti održana u Narodnom pozorištu u Sarajevu 27. aprila u 15 sati, a dženaza na Gradskom groblju Bare istog dana u 17 sati.

Akademik Senahid Halilović je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Već 1991. godine objavljuje knjigu Bosanski jezik, prvu knjigu u kojoj je progovoreno o posebnostima bosanskog jezika kao ravnopravnog idioma hrvatskom i srpskom jeziku. Nakon ove knjige koja je srušila barijere na putu afirmacije bosanskog jezika i nakon početka rata, Halilović pristupa izradi kapitalnog djela: Pravopisa bosanskoga jezika. Iako rađen u teškim uslovima u ratnom Sarajevu i bez podrške adekvatnog tima, Pravopis objavljen 1996. postaje temelj standardizacije bosanskog jezika.

U godinama koje slijede Halilović nastavlja s presudnim doprinosom standardizaciji bosanskog jezika, prvo kao koautor Gramatike bosanskoga jezika, a zatim i Rječnika bosanskoga jezika. Konačno, doprinos standardizaciji bosanskog jezika Halilović zaokružuje 2017. godine drugim izdanjem Pravopisa bosanskoga jezika, koje je objavljeno i kao besplatna mobilna aplikacija koju je preuzelo preko 30.000 ljudi.

Karijeru je započeo na Institutu za jezik u Sarajevu, da bi zatim na Filozofskom fakultetu u Sarajevu proveo 30 godina i dao presudan doprinos obrazovanju stručnih i naučnih kadrova u oblasti bosnistike: nastavnika i profesora bosanskog jezika te lingvista bosnista.

Proteklih decenija akademik Halilović dao je i ključni doprinos otvaranju BiH i Sarajeva kao njenog centra u oblastiti filologije: aktivnošću na povratku ANUBiH-a u projekt Općeslavenski lingvistički atlas (2004–2005); rukovođenjem Microsoftovim projektom prevođenja računarske terminologije s engleskog na bosanski (2006–2007); zasnivanjem Slavističkog komiteta (2008), koji je iste godine primljen u Međunarodni slavistički komitet, svjetsku zajednicu slavističkih udruženja; uključivanjem Bosne i Hercegovine u Evropski lingvistički atlas (2010).

Pod rukovodstvom akademika Halilovića u Slavističkom komitetu objavljeno je nekoliko desetina knjiga, među kojima se ističe Bosanskohercegovački lingvistički atlas, čiju je izradu vodio. Za ovo kapitalno djelo, prvo ove vrste u regionu, dobio je i posebno priznanje Univerziteta u Sarajevu.

Akademik Senahid Halilović objavio je 18 knjiga štampanih u preko 100.000 primjeraka, te preko 100 naučnih i stručnih radova. Član Akademije nauka i umjetnosti BiH postao je 2019. godine.

Preminuo akademik Senahid Halilović, osnivač Slavističkog komiteta BiH2023-04-29T22:25:09+02:00

Održan Treći bosanskohercegovački slavistički kongres u Sarajevu

U organizaciji Slavističkog komiteta u BiH u periodu od 17. 9. 2021. do 19. 9. 2021. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu održan je Treći bosanskohercegovački slavistički kongres. Unatoč složenoj epidemiološkoj situaciji u BiH i svijetu, Kongres je okupio preko pedeset stručnjaka za slavenske jezike i književnosti koji su sudjelovali ili uživo ili online.

Kongres je svečano otvoren u petak, 17. 9. 2021. godine, kada se sudionicima uvodnim riječima obratila predsjednica Organizacionog odbora prof. dr. Andrea Lešić-Thomas, a potom i predsjednik Slavističkog komiteta doc. dr. Mehmed Kardaš. Nakon predstavljanja zbornikā radova sa Drugog bosanskohercegovačkog slavističkog kongresa (zbornik radova iz književnosti predstavila je prof. dr. Adijata Ibrišimović-Šabić, a zbornik radova iz lingvistike doc. dr. Mehmed Kardaš), u duhu dobre tradicije uručena je nagrada “Povelja bana Kulina” za izuzetan doprinos slavistici. Jednoglasnom odlukom i uz veliko zadovoljstvo Organizacioni odbor nagradu je uručio cijenjenom akademiku Senahidu Haliloviću.

Trodnevno sagledavanje bosanskohercegovačke jezičke, književne i kulturne savremenosti i baštine u širem slavenskom i neslavenskom kontekstu te razmjena naučnih istraživanja odvijala se u okviru širokih tematskih blokova, a svim učesnicama i učesnicima zahvaljujemo na zanimljivim temama i korisnim stručnim komentarima i raspravama.

Iskrenu zahvalu dugujemo upravi Filozofskog fakulteta u Sarajevu, kao i prijateljima Slavističkog komiteta uz čiju smo pomoć uspješno organizirali Treći bosanskohercegovački slavistički kongres.

Organizacioni odbor

Održan Treći bosanskohercegovački slavistički kongres u Sarajevu2023-01-17T11:28:28+01:00

Obavijest o Trećem bh. slavističkom kongresu

Drage kolegice i kolege, dragi prijatelji,

odlučili smo da održavanje Trećeg bosanskohercegovačkog slavističkog kongresa pomjerimo za 17–19. septembar/rujan 2021. godine, u nadi da ćemo se tada moći svi bezbjedno okupiti u Sarajevu. Ukoliko to ni tada ne bude moguće, Kongres ćemo održati online, a o konačnoj odluci ćete biti blagovremeno obaviješteni.

Ako ste već poslali prijavu za Kongres, molimo samo da nam je potvrdite do 15. maja/svibnja. Taj datum je, također, rok za nove prijave (ili za prijave novih naslova referata, ako ste se odlučili za neku drugu temu), a obrazac za prijave i poziv za radove su u prilogu.

Želimo vam sretne sve nadolazeće praznike i puno bolju sljedeću godinu od ove koju uskoro ostavljamo iza sebe.

Uz srdačne pozdrave,

Organizacioni odbor

========================

Уважаемые коллеги, дорогие друзья!

Мы решили перенести проведение Третьего боснийскогерцеговинского конгресса славистов на 17–19 сентября 2021 года, в надежде, что тогда мы сможем безопасно собраться в Сараеве. Если это будет невозможно, мы проведем Конгресс в режиме онлайн. Об окончательном решении мы проинформируем вас заранее. Если вы уже подали заявку на участие в Конгрессе, пожалуйста, подтвердите нам ее до 15 мая. Это крайний срок подачи новых заявок (или заявок на новые названия тезисов, если вы выбрали другую тему). Формуляр заявки и объявление о приеме статей, в приложении.

Поздравляем всех с грядущими праздниками! Пусть новый год будет лучше и удачнее, чем уходящий, пусть все плохое останется позади!

Сердечный привет,

Организационный комитет

=========================

Dear friends and colleagues,

We have decided to move the dates of the Third Bosnian-Herzegovinian Slavist Congress to the 17th-19th of September 2021, in the hope that by that time we shall all be able to gather in Sarajevo safely and in good health. If this proves impossible even then, we shall move the Congress to an online platform; we shall inform you of the final decision in good time. 

If you have already sent your application, all you need to do is confirm it by the 15th of May 2021. The same date is the deadline for new or changed applications (in case you have decided to change your topic). Please find the application form and the call for papers in the attachment.

We wish you all the best for all the coming holidays, and a much better New Year than the one we are soon going to leave behind.

Kind regards,

The Organising Committee

==========================

Obavijest o Trećem bh. slavističkom kongresu2021-03-03T23:58:22+01:00
Go to Top